Meso – je li uistinu štetno za zdravlje!

Kada je WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) objavila da je meso jedan od uzročnika raka to je izazvalo velike reakcije širom svijeta. Mnogi ljudi su još uvijek zbunjeni. Znači li to da ne smijemo više jesti meso? Ne, naravno da ne. Činjenica je, naime: Sve ovisi o pripremi jela.

WHO - rezultati

Tko dnevno pojede više od 50 g prerađenog mesa ima 18 posto veću vjerojatnost da oboli od raka debelog crijeva.

Ključna riječ ovdje je »prerađeno«. U prerađene mesne proizvode ubrajaju se kobasice, šunka, slanina i sl. Pravilno pripremljeno svježe meso visoke kvalitete nije štetno. Prerađeno i prženo meso nije zdravo. Međutim i tu je važno znati je li mesu dodano mnogo aditiva, npr. koristi li se nitrat za proizvodnju salame.

Kod gore navedenog postotka radi se o relativnom riziku a ne o apsolutnom. Relativni rizik se uvijek koristi da bi rezultati bili predstavljeni dramatičnije i da se zastraši ljude. Apsolutni rizik od raka crijeva je oko pet posto. Povećanje za 18 posto u ovom slučaju znači da je apsolutni rizik od pet povećan ovdje na šest posto.

Osim toga studija koja je pokazala takve rezultate objavljena je u potpunosti tek sredinom 2017. godine. Zato kritičari tvrde da to nisu relevantni podaci jer se još nije provelo nezavisno ispitivanje.

Istraživanje u Švedskoj

U Švedskoj je provedeno istraživanje koje je trajalo 16 godina i obuhvatilo oko 75 000 ljudi, a cilj je bio istražiti posljedice konzumacije mesa. Ispitanici su bili podijeljeni u pet grupa, ovisno o količini mesa koju pojedu dnevno. Rezultat: U grupi koja je svaki dan jela najviše mesa stopa smrtnosti bila je 21 posto veća. Kardiovaskularne bolesti, srčani i moždani udar bili su učestaliji u toj grupi. Istovremeno je otkriveno da voće i povrće koje su ispitanici pojeli, nisu imali pozitivan učinak na to.

Ali i kod te studije kritičari su ukazali na nepravilnosti i kontradikcije u ispitivanju učinka mesa i voća i povrća.

Suprotna mišljenja

Postoje također i mnoge studije koje nisu otkrile povezanost između konzumacije mesa i povećane vjerojatnosti prerane smrti. Jedna studija provedena na sveučilištu Oxford pokazala je da vegetarijanci i vegani ne žive duže od ljudi koji jedu meso ili ribu. I jedno australsko istraživanje s 267 000 ispitanika nije u ovom kontekstu pronašlo razliku između vegana, vegetarijanaca i ljudi koji jedu meso.

Što to sada zapravo znači?

Svi ovi rezultati dovode do samo jednog zaključka: ne može se sa sigurnošću reći je li konzumacija mesa stvarno štetna ili ne. O toj temi ima više od 940 studija, ali samo njih 24 ispunjava potrebne kriterije kvalitete.

Sada se događa sljedeće: Jedna nova studija pokazuje da je loše jesti meso. Ta tvrdnja bude naravno odmah napadnuta u medijima, jer radi se o kontroverznoj temi koja izaziva emotivne reakcije. Upravo takve teme su potrebne medijima.

Je li ta studija kvalitetna ili nije, to je sasvim druga stvar. Često se i najbolje studije svedu na jednu rečenicu koja se onda najčešće pogrešno interpretira. Ponekad studija tvrdi da redovito konzumiranje mesa povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali da su potrebna daljnja istraživanja da bi se došlo do sigurnih rezultata. I tada neke novine od toga naprave senzacionalnu vijest – »Novo istraživanje potvrđuje: Konzumacija mesa povećava rizik od raka«. To međutim nije pisalo u studiji i ljudima je servirana samo polovična istina.

Smirenost i zdrav razum

Kada se radi o prehrani onda je to vrlo osjetljiva tema kod koje dolazi do sukobljavanja različitih svjetova i vjerovanja – i to ne samo kad je u pitanju meso. Bezbroj knjiga navodi danas koje namirnice nisu sve štetne. Lista je dugačka: počevši od mesa preko pšenice do šećera. Zainteresiran laik nema šanse provjeriti što je uistinu točno.

Nažalost, danas je nauka o prehrani prije svega: biznis. Što više straha različiti autori i njihove knjige uliju u ljude, to bolje se knjige kupuju. Isto je i s pisanjem o dijetama.

Jedina reakcija koju bi trebalo pokazati prema svim tim studijama, knjigama i zlokobnim vijestima je zdrav razum. I možda umjerenost. Na kraju, previše nečega je uvijek štetno, jer količina je ono što je bitno.

I da Vas malo utješimo: rizik od smrti je kod svakog čovjeka 100 posto. Zato u tom smislu nemojmo previše brinuti. ;-)