Fast Food – realnost brze prehrane

Prije nekoliko tjedana govorili smo o djelovanju brze hrane (Fast Food) na tijelo. Ovaj tjedan pogledat ćemo realne činjenice o brzoj prehrani.

Danas ljudi sve više rade. Vrijeme je dragocjeno, imamo ga sve manje i naravno da je brza hrana jedno praktično rješenje. Tko još ima vremena kuhati? Sve češće čitamo o štetnosti brze hrane. Unatoč tome ponuda brze hrane je sve veća. Pogledajmo realno trenutačnu situaciju.

Stvarnost

Ako ćemo biti iskreni, moramo potvrditi sljedeće: brza hrana je preplavila društvo svojim slanim, masnim i slatkim iskušenjima. Nemoguće je zamisliti život bez nje. Zato su nerealni pokušaji zabrane brze hrane kao i nada da će ljudi smanjiti konzumaciju brze hrane zbog njenih negativnih utjecaja na zdravlje.

Pogledajmo činjenicama u oči: Svaki čovjek jede brzu hranu, na ovaj ili onaj način, redovito ili ne. Ono što je važno je naš odnos prema brzoj hrani. Ako jednom mjesečno pojedemo hamburger, ništa se neće dogoditi. Ali ako smo često u restoranima brze prehrane, brzo ćemo se udebljati. To je jednostavno činjenica.

Korijeni popularnosti

Popularnost brze hrane ima različite uzroke:

• Ukusna je. Masnoća je nositelj okusa, zato je masna hrana uvijek ukusnija od npr. kuhanog povrća, kod kojeg uvijek imamo osjećaj da nešto nedostaje. K tome još malo soli, i nitko ne može odoljeti.

• Zasitna je: Što je najvažnije kada jedemo zbog gladi? Da dobijemo osjećaj sitosti.

• Brza je. Fast Food jednostavno štedi vrijeme. Brzo se priprema, brzo se jede. Kao stvorena za današnje vrijeme.

• Ne postoje pravila. Za razliku od menija sa 7 sljedova u vrhunskom restoranu, s raznoraznim priborom za jelo, brzu hranu možemo jesti prstima. Isto tako je svejedno kakvu odjeću nosimo. Jednostavno je praktična.

U čemu je problem?

Fast Food je nakupljena energija. Sadrži puno masti, šećera i soli, što ju čini vrlo kaloričnom. Nažalost, često joj nedostaju vitamini i mikronutrijenti.
Ako često jedemo brzu hranu i premalo se bavimo sportom, tijelo počinje spremati prekomjernu energiju za loša vremena. Počinjemo se debljati.
U srednjoj Europi je danas 2/3 muškaraca i polovica ženske populacije pretilo. A jedna četvrtina čak i vrlo pretila.

Izaziva li brza hrana ovisnost?

Ako često jedemo brzu hranu, dolazi do promjene u radu mozga. I, da, može doći i do ovisnosti. Kod probave slatkih i masnih jela u mozgu se izlučuje dopamin, i dolazi do osjećaja sreće. Što više jedemo brzu hranu, to se izlučuje više dopamina. Problem: s vremenom receptori dopamina više ne reagiraju i potrebna je veća doza da bi se postigao isti osjećaj sreće. Dakle, treba sve više jesti. Studije su također pokazale da može doći do skupljanja hipokampusa što povećava rizik od demencije itd.

Razumni odnos prema brzoj hrani

Zabrana nije nikada razumni korak. Umjesto toga, potrebno je razumno i promišljeno uvesti Fast Food u svoju prehranu. Ako već uzimamo brzu hranu, onda bi ona trebala zamijeniti puni obrok. Nemojte ju nikada jesti kao užinu ili onako usput.

Kada sljedeći puta uzmete hamburger, onda umjesto pomfrita uzmite salatu. Jednostavni, ali učinkoviti trik je također da gazirana pića zamijenite mineralnom vodom. Mali koraci također dovode do cilja.

Više nakupljene energije = veći napor

Kao što smo već spomenuli, Fast Food je hrana veoma bogata energijom. To istovremeno znači da je potreban veći napor da bi se potrošile kalorije. Usporedimo to na dva primjera: Döner kebab i pizza.

Da bi se razgradio jedan Döner kebab čovjeku je potrebno između 50 i 100 minuta aktivnosti, ovisno o dobi, spolu, kondiciji i vrsti sporta. Kod pizze je situacija još dramatičnija: potrebno između 85 i 180 minuta sportske aktivnosti. Da bi sagorjele kalorije iz jedne pizze, nekima je, dakle, potrebno tri sata sportskih aktivnosti!

Uostalom: doslovno prevedeno Fast Food naravno znači brza hrana. U tu kategoriju ubraja se i jabuka. Zašto ne biste sljedeći puta, ako već mora biti Fast Food, pojeli jednu jabuku? Tako može započeti promišljeni odnos prema našoj prehrani.