Stres: epidemija 21. stoljeća

Sadašnjost je nešto impresivno. Svi danas imaju priključeno računalo koje je puno moćnije od onog koje je dovelo prve ljude na Mjesec. Uz to, tu su znanstvena i medicinska dostignuća i sve veća automatizacija, koja ljude oslobađa od teškog fizičkog rada.

Međutim, nešto u ovoj prividnoj idili nije u redu. Kako to da ipak sve više ljudi živi pod stresom - i to cijelo vrijeme?

Nikad prije ljudi u zapadnom svijetu nisu imali toliko vremena, a opet je stalni stres danas normalno stanje za veliki dio stanovništva.

Stres: postaje osobno

Svatko drugačije reagira na stres jer je to vrlo osobna stvar. Simptomi stresa se stoga u svakom slučaju različito manifestiraju. Simptomi se mogu podijeliti u sljedeće kategorije:

• tjelesni - drhtavica, napetost
• duševni - nekoncentriranost, usporene reakcije
• psihički - panika, potištenost
• promjena ponašanja - promjena prehrambenih navika, konzumacija alkohola, kofeina

Svi se ti simptomi pojavljuju od osobe do osobe u različitim intenzitetima i kombinacijama.

Učinci stresa na tijelo

U osnovi, stres ne mora biti negativan. On nas potiče i izoštrava osjetila, ali ako je preintenzivan ili ako traje predugo, onda nam šteti.

Stres nastaje kada naš mozak uoči bilo kakvu opasnost. Ovako oslobođeni kortizol i adrenalin povećavaju naš krvni tlak, razinu šećera u krvi te brzinu rada srca i dišnog sustava. Tijelo radi punom brzinom.

Stresori

Pokretači stresa danas nisu isti kao nekada. Danas gotovo da i nema grabežljivaca koje možemo susresti u prirodi tijekom lova - a i rijetko se ide u lov. Ali postoje i drugi pokretači stresa kao što su npr.

• prekomjerna buka
• preopterećenje ili premali izazov na radnom mjestu
• strah od neuspjeha
• strah za egzistenciju
• financijski problemi
• …

Ako se to kombinira sa stalnom dostupnošću i činjenicom da većina ljudi ima previše stvari na svom dnevnom popisu obveza, više ne čudi što se javlja kronični stres.

Budući da se i sve manje krećemo, tijelo više nema načina da smanji adrenalin i kortizol. Začarani krug koji povećava rizik od raznih bolesti, od dijabetesa do kardiovaskularnih bolesti.

Kako se nositi sa stresom

Držati stres pod kontrolom zapravo nije tako teško. Najbolji lijek za stres je opuštanje. Najbolje je dobro spavati, jer ništa ne opušta bolje od dobrog sna. No, postoji mnogo drugih stvari koje možete učiniti, a koje vas osobno opuštaju, bilo da je to čitanje dobre knjige, hobi ili kretanje.

U svakom slučaju, kretanje je uvijek dobro i ne samo da smanjuje razinu stresa, već također pomaže smanjiti povećanu vjerojatnost bolesti zbog stresa.

Možete, naravno, naučiti i metodu opuštanja. Bilo da se radi o autogenom treningu, tai chiju ili jogi, sve se te stvari mogu aktivno koristiti za suzbijanje prekomjernog stresa.

Dakle, vidite, postoji mnogo načina i putova za suočavanje sa stresom. Važno je samo da ih primijenite.